Običaji pravoslavnog Badnjaka u Dicmu

Vjernici koji Božić slave po julijanskome kalendaru, danas obilježavaju Badnjak. Uz grane i lišće hrastovine, koji su dio tradicije, liturgijska su slavlja održana i na širem splitskom području.

Uz jaku buru i polarnu hladnoću, pravoslavni vjernici iz Sušaka, pored Dicma, odlaze po hrastove grane. Običaj je to koji se veže uz Božić kao blagdan obitelji i ognjišta. 'Badnji dan obiluje mnoštvom običaja i tradicijom koja je ukorijenjena u narodu. Njima se najviše raduju djeca i mladi. Badnji dan počinje kada najstariji odlazi u šumi i siječe badnje drvo, najčešće hrast. Donosi ga i po tradiciji se pali na ognjištu. Dok se dio odnosi u kući gdje se onda okiti. Ukućani se pozdravljaju s domaćinom.', objašnjava protojerej Milorad Đurđević, splitski paroh. 'Tradicija paljenja badnjaka je višestoljetna. To je staroslavenski običaj koji se održao. To je simbol za okupljanje rodbine, prijatelja i svih dobrih ljudi.' nastavlja Marko Tomašević,  predsjednik Vijeća Srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije.

U pravoslavnoj se crkvi badnjaci posvećuju, a vjernici ih odnose svojim kućama na kraju Badnjega dana. Simbolika života i topline vezana je uz iskonsku potrebu čovjekova opstanka u prirodi. Nakon večerašnjih liturgija, pravoslavni će vjernici slaviti Božić, uz staru čestitku istočne crkve 'Mir Božji-Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!'

Ocijeni članak